Krađe u trgovinama

policajac-s-autom

Prema podacima PUZ-a u Zagrebu prošle, 2017 godine, izvršene su 782 krađe u trgovinama. Svi znamo da to nije pravo stanje stvari.

Naime, sve do nedavno, cenzus materijalne štete za krađu bio je 1000 kn te je takve slučajeve policija procesuirala, odnosno podnašala kaznene prijave. U slučaju manje materijalne štete, ako bi utvrdila počinitelja, policija je oštećenoj strani davala podatke radi podnošenja privatne tužbe, tako da je veći dio tih kaznenih djela ostajao u „sivoj zoni“, a počinitelji bez kazne čak i ako bi bili uhvaćeni na licu mjesta.

Za iznose manje od 1000 kn, policija uglavnom nije ni dolazila na mjesto događaja, sada će to biti za 2000 kn. Naime, prema najnovijoj odluci Vrhovnog suda, taj cenzus je podignut na 2000 kn, što će još više pogodovati lopovima, praktički biti poticaj za vršenje krađa.

Prema relevantnim istraživanjima, u svijetu se godišnje u trgovinama ukrade robe za oko 110 milijardi dolara ili oko 1,4% ukupnog prometa u maloprodaji. Zapanjujući podaci.
Procjene su da se u Republici Hrvatskoj te brojke kreću oko 1,3 ukupnog prometa ili negdje između 950 milijuna do 1 milijarde kuna na godišnjoj razini. S obzirom na pad ukupne potrošnje, tako i u maloprodaji, ove godine se mogu očekivati i nešto manje štete.

Iako većina tvrtki i trgovačkih lanaca ulažu ne mala sredstva u određene sustava zaštite, očito je da se to čini na neadekvatan način, formalno, a angažiraju se zaštitarske tvrtke koje u suzbijanju ove vrste kriminaliteta nemaju iskustva, već, uglavnom prodaju robu (sustave zaštite) i iznajmljuju nedovoljno educirane zaštitare (detektive) za hvatanje počinitelja, koji ako i budu uhvaćeni, u pravilu, ne budu procesuirani i ubrzo kreću u nove „pohode“. Ne postoji prosječan počinitelj. Oni su različitih dobi, socijalnog statusa i spola, mnogi od njih nisu ranije evidentirani kao počinitelji kaznenih djela, a kradu sve, od skupocjenih robnih marki, parfema, do toga da ukradeno (hranu i piće) konzumiraju u dućanu.
Pri tome, lako rješavajući uobičajene načine zaštite (tvrdu ili meku, odnosno zaštitne gumbe i sl. ili aluminijsku foliju), na najjednostavniji način, folijom protiv folije, a kliještama protiv gumbi u garderobi. Lažne kamere u nekim dućanima djeluju smiješno, pogotovo kada ni prave nisu bitno doprinijele smanjenju nastalih šteta i broja krađa. Za napomenuti je da preko 30% ovih kaznenih djela biva učinjeno od zaposlenika trgovina, dostave, pa i zaštitara.
Što i kako u borbi protiv ovih kaznenih djela učiniti:

– Angažirati stručne osobe radi snimke postojećeg stanja
– Sačiniti elaborat sa prijedlogom učinkovitih mjera zaštite
– Pratiti provođenje istih
– Izvršiti određene provjere za zaposlene osobe
– Stalno raditi na educiranju angažiranih zaštitara, ali i osoblja

Moguće je, iako izgleda paradoksalno, znatno smanjiti ulaganja u mjere zaštite, ali i smanjiti broj krađa i materijalnu štetu.

Darko Škender

Darko Škender

Born in Zagreb, Croatia. Retired chief of police, hobby photographer, security adviser, owner/ceo of D-ORBIS Consulting Ltd.

O meni

Preko 25 godina u policiji i to na najodgovornijim radnim mjestima, poput načelnika na 3 policijske postaje, šefa Odsjeka za suzbijanje razbojništva, te dugo godina kao načelnik kriminalističke policije u Zagrebu. Zbog iznimnih zasluga i uspjeha u radu  višekratno odlikovan od strane prvog Predsjednika RH dr. Franje Tuđmana.

Popularno na blogu

Skice iz policije

Nešto vas zanima?

Pretplatite se na naš Newsletter

  • Vaša email adresa je s nama sigurna