Razbojništva u poštanskim uredima

pošta
graf

U posljednjih 10 godina je izvršena su 386 razbojništava u Poštanske urede, a pri čemu  je ukupna materijalna šteta  24.541.575 kn.


 

 

Velik ili mali broj?

Sudeći prema izjavama odgovornih osoba u HP, zaduženih za korporativnu sigurnost, radi se o prihvatljivoj brojci. Ne bi smo se s tim složili, dapače, mislimo da su takve izjave krajnje neprofesionalne i u najmanju ruku neodgovorne. Kada se licitira s prihvatljivom brojkom razbojništava zaboravlja se nekoliko stvari.

  1. HP je dužna zaštititi u svojim prostorima zaposlene i klijente
  2. HP je dužna zaštititi novac i druga materijalna dobra
  3. HP je dužna poduzeti Zakonom propisane mjere zaštite

Svojevremeno sam ponudio suradnju na poduzimanju razine sigurnosti u Poštanskim uredima, bio na nekoliko sastanka u Upravi, ali sam ostao šokiran neprofesionalnošću odgovornih osoba (od kojih su neki bili i moje bivše kolege), a tu je „pala“ i čuvena izjava da broj i nije prevelik. Napominjem da sam projekt (kojeg sami imao pripremljenog i uglavnom gotovog) ponudio besplatno.

Zakonodavni okvir

 

Zakon o zaštiti novčarskih institucija

 

Ovim Zakonom propisuju se:

  1. mjere zaštite osoba i imovine u poslovnicama novčarskih institucija
  2. mjere zaštite osoba i imovine pri korištenju uređaja za uplatu, isplatu i pohranu gotovog novca i vrijednosti
  3. mjere zaštite osoba i imovine prilikom distribucije gotovog novca i vrijednosti
  4. mjere zaštite tajnosti osobnih i drugih podataka u novčarskim institucijama
  5. nadzor nad provedbom Zakona.

(1) Novčarske institucije koje su obveznici primjene ovoga Zakona su:

  1. Hrvatska narodna banka
  2. Hrvatski novčarski zavod
  3. Financijska agencija (FINA) s pripadajućim dnevno-noćnim trezorima
  4. banke i štedne banke s pripadajućim internim i eksternim bankomatima, dnevno-noćnim trezorima i sigurnosnim depozitnim spremnicima te interni i eksterni bankomati drugih pravnih osoba
  5. stambene štedionice
  6. poštanski uredi
  7. poslovnice Hrvatske lutrije
  8. mjenjačnice i mjenjačka mjesta
  9. kladionice
  10. kreditne unije
  11. automat-klubovi
  12. zlatarnice, srebrnarnice, filigranske radnje, poslovnice za otkup plemenitih kovina i dragocjenosti te pravne osobe i obrti za preradu plemenitih kovina
  13. kasina
  14. pravne osobe i obrti koje obavljaju novčarsko poslovanje putem uplatno-isplatnih transakcija gotovim novcem.
  15. Poštanski uredi:

6.1. Mali poštanski uredi koji imaju do tri uplatno-isplatna mjesta i/ili prosječni dnevni promet na godišnjoj razini do 30.000,00 kuna štite se:

– primjenom protuprepadnog sustava s centraliziranom dojavom i nadzorom alarma

– primjenom protuprovalnog sustava s centraliziranom dojavom i nadzorom alarma i spajanjem na unutarnje sirene ili vanjske sirene s bljeskalicama

– neprekidnim sustavom video-nadzora unutar i izvan objekta s pohranom video -zapisa u digitalnom obliku

– pohranom dnevnog manipulativnog novca u ladice s mehaničkim ili elektroničkim otvaranjem odnosno kase s mehaničkim ili elektroničkim otvaranjem.

6.2. Srednji poštanski uredi koji imaju od četiri do deset uplatno-isplatnih mjesta i/ili prosječni dnevni promet na godišnjoj razini od 30.000,01 do 150.000,00 kuna štite se:

– primjenom protuprepadnog sustava s centraliziranom dojavom i nadzorom alarma

– primjenom protuprovalnog sustava s centraliziranom dojavom i nadzorom alarma i spajanjem na unutarnje sirene i vanjske sirene s bljeskalicama

– neprekidnim sustavom video-nadzora unutar i izvan objekta s pohranom video-zapisa u digitalnom obliku

– pohranom dnevnog manipulativnog novca u ladice s vremenskom odgodom otvaranja odnosno kase s vremenskom odgodom otvaranja.

6.3. Veliki poštanski uredi koji imaju više od deset uplatno-isplatnih mjesta i/ili prosječni dnevni promet na godišnjoj razini veći od 150.000,00 kuna štite se:

– primjenom protuprepadnog sustava s centraliziranom dojavom i nadzorom alarma

– primjenom protuprovalnog sustava s centraliziranom dojavom i nadzorom alarma i spajanjem na unutarnje sirene i vanjske sirene s bljeskalicama

– neprekidnim sustavom video-nadzora unutar i izvan objekta s pohranom video-zapisa u digitalnom obliku

– pohranom dnevnog manipulativnog novca u ladice s vremenskom odgodom otvaranja odnosno kase s vremenskom odgodom otvaranja

– tjelesnom zaštitom.

U ovom Zakonu ima nekoliko grešaka, koje izravno utiču na broj kaznenih djela. Naime iz nepoznavanja MO počinitelja, ugroženosti pojedinih objekata na taktičkoj razini mjere zaštite na najmanje ugroženim objektima su kompleksnije, dok su na najugroženijim propisane minimalne.

Teško je zamisliti razbojništvo u Zagrebačkom uredu u Jurišićevoj ulici, dok se ista, u pravilu, vrše u uredima/poslovnicama sa 3-5 šalterskih mjesta.

U zagrebačkoj policiji sam proveo više godina kao šef Odsjeka za suzbijanje razbojništava, zapovjednik na tri Policijske postaje, a najviše kao Načelnik kriminalističke policije.

Obavio sam bezbroj razgovora s počiniteljima ovih kaznenih djela i znam kako razmišljaju te na što su spremni da se domognu novca. Obavio sam i puno razgovora s oštećenim službenicama, od kojih su mnoge zadobile povrede, one tjelesne, koje prođu, ali i one psihičke, traume, koje je teško izliječiti i čije posljedice dugo, dugo traju. (jednom prigodom, nakon što je počinitelj otkriven poslije 3 godine, službenica koja ga je došla na prepoznavane, pala je u nesvijest, kada ga je vidjela između 4 osobe i prepoznala-preko specijalnog ogledala, 3 godine nakon KD!!!)

Dakle,  zaboravlja se činjenica da je Hrvatska pošta u svojim Područnim uredima odgovorna ne samo za novac i druge vrednote, već prvenstveno za svoje klijente i zaposlenike, koji su kod ovih kaznenih djela izloženi, kao što je naprijed navedeno i tjelesnoj i psihičkoj ugrozi. Odgovorne osobe problem nastoje riješiti zapošljavanjem osobe koja na razini tvrtke “brine za sigurnost” u statusu direktora, a u praksi predstavlja vezu između zaštitarske tvrtke i Pošte. Stanje na terenu je nepoznanica, u pravilu.

Nepoduzimanje odgovarajućih mjera zaštite se Pošti godinama tolerirala od strane policije i protiv nje nisu podnašane odgovarajuće prijave, a pojačane mjere zaštite (u stvari normalne), uvođene su u objekte u kojima je više puta za redom izvršeno razbojništvo, te nakon prosvjeda sindikata. Zabrinjavajuće su izjave odgovornih da 40-50 razbojništava godišnje i nije neki problem!!!

Što bi trebalo učiniti da se stanje popravi?
  1. Promjena zakonskog okvira
  2. Edukacija odgovornih, zaštitara i osoblja
  3. Detaljna analiza stanja, koja uključuje i sigurnosnu (kriminalističku) prosudbu ugroženosti
  4. Angažiranje stručnih sigurnosnih savjetnika
  5. Uvesti adekvatne (ne minimalne) mjere zaštite na ugrožene objekte
Darko Škender

Darko Škender

Born in Zagreb, Croatia. Retired chief of police, hobby photographer, security adviser, owner/ceo of D-ORBIS Consulting Ltd.

O meni

Preko 25 godina u policiji i to na najodgovornijim radnim mjestima, poput načelnika na 3 policijske postaje, šefa Odsjeka za suzbijanje razbojništva, te dugo godina kao načelnik kriminalističke policije u Zagrebu. Zbog iznimnih zasluga i uspjeha u radu  višekratno odlikovan od strane prvog Predsjednika RH dr. Franje Tuđmana.

Popularno na blogu

Skice iz policije

Nešto vas zanima?

Pretplatite se na naš Newsletter

  • Vaša email adresa je s nama sigurna